1. Agencement.
2. Disposition. L'ordre alphabétique.
3. Séquence. L'ordre des facteurs.
4. Rangement. Mettre de l'ordre.
5. Instruction. Donner l'ordre de départ.
6. Genre.
7. Classe.
8. Catégorie. De l'ordre de.
Kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj se saopštava plan svog rada u idućoj godini, tzv. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava); službena objava, obznana, službeno naređenje; Nantski edikt, povelja kojom je francuski kralj Henrik 4. dozvolio 13 aprila 1598, hugenotima slobodu veroispovesti. (lat.)
Odsek, vrsta, rod, klasa, red; fil. najopštiji pojmovi bez kojih se ništa ne može zamisliti da da se ne bi moglo podrediti pod jedan od tih najopštijih pojmova. Po Aristotelu, takvih kategorija ima 10; Supstancija (čovek, konj); Koliko (od dva lakta, od tri lakta); Kakvo (belo, gramatički); Odnos, prema (dvostruko, pola, više); Gde (na trgu); Kada (danas, lane); Položaj (ležati); Stanje (biti opremljen); Delati (seći, kopati); Trpeti (biti bijen, zepsti). Po Kantu, kategorije su osnovni pojmovi saznanja, apriorni, koji omogućuju saznanje, jer su funkcije za suđenje, i dele se na 4 grupe (svaka sa po 3 dela): kvalitet, kvantitet, relacija i modalitet. Po Hegelu: ... objektivni pojam stvari čini samu stvar. (grč.)
Naredba, naređenje.
Nalog, naređenje.
Nalog, naredba.
Orden.
1. Staležm, društvo, udruženje, svetovno ili duhovno bratstvo sa izvesnim (verskim ili humanim) ciljevima, znacima itd;
2. Odličje, odlikovanje. (lat.)
Državno uređenje.
Utvrđeni tok (rada, vremena).
Unapred utvrđen redosled obavljanja nekog posla, program.
Kolona, niz.
Pripadnici iste struke (zbirno).
Sorta, rasa, soj, kov.
(Helvétisme) Ordonné.