Mera, merilo; put i način nekog zbivanja ili postojanja; muz. vrsta tona, tonski red, skala; gram. glagolski način (modus indikativus = određeni način, modus konjuktivus = savezni način, zavisni način (u grčkoj, latinskoj, francuskoj i nemačkoj gramatici); modus optativus = željni način; modus imperativus = zapovedni način; pl. modi; fil. način postojanja (Spinoza). (lat.)
ETYM Latin modus a measure, due or proper measure, bound, manner, form; akin to Eng. mete: cf. French mode. Related to Mete, Commodious, Mood in grammar, Modus.
(Homonym: mowed).
1. Any of various fixed orders of the various diatonic notes within an octave; SYN. musical mode.
2. The most frequent value of a random variable.