(griech. dialektos = 'Unterredung')Mundart, regionale Sonderform einer Sprache, meist in den alten Sprachstämmen wurzelnd und daher älter als die Hochsprache. Ein D. wird gewöhnl. nicht als Schriftsprache verwendet, sondern mündl. weitergegeben und fortentwickelt.
Narečje, svaki način govora koji odstupa od opšteg književnog govora, i koji je kao takav u izvesnim oblastima izražen utvrđenim oblicima.
1. Naročita osobina, naročitost, osobenost;
2. Osobenost jezika, narodni jezik, narečje, dijalekat, način govora, svaki osoben i samostalan govor uopšte. (grč.)
Idiom.